KRIŽEVCI-KALNIK-FARMA PAPAGAJA

KRIŽEVCI-KALNIK-FARMA PAPAGAJA

Cilj našega izleta su bili Križevci. Prva točka našeg razgledavanja je bila crkva svetog Križa.

Konkatedrala sv. Križa je konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, a nalazi se u Križevcima. Jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima.Spominje se već 1232. godine. Bila je sagrađena izvan zidina donjeg grada Križevaca. Dograđivana je tijekom stoljeća. Iz najranije faze ostao je bočni portal iz 14. stoljeća i manje monofore. Postojeći izgled potječe s kraja 15. stoljeća. Pojedini dijelovi imaju elemente kasne gotike, renesanse i baroka. Temeljito je obnovljena 1913. godine po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog, kao jedan od prvih spomenika u Hrvatskoj restauriran po načelima prezentacije svih stilskih slojeva.Tijekom povijesti bila je župna crkva, jedno vrijeme i zatvor, skladište, sklonište vojnika. Od uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije 2009. godine, postaje konkatedrala biskupije.Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe. Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Isklesan je od trobojnog mramora – crnog, žutog i bijelog. Glavni motiv je Raspeti Krist, s lijeve strane je motiv Mojsija sa zmijom, a desno Abrahamove žrtve. Primjećuje se dvosmjerni kontrast u oblikovanju posve glatkih, velikih, mekanih, zaobljenih ploha kao zatvorenih oplošja prema otvorenim, reljefno bogatim oplošjima s bogatom igrom svjetla i sjene.Crkvu spominje i Antun Gustav Matoš u svom putopisu "Oko Križevaca".Vjeruje se, da se u crkvi održao Krvavi sabor križevački, povijesni događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Tu temu prikazuje slika hrvatskog slikara Otona Ivekovića, koja se nalazi u crkvi.

Nakon razgledavanja crkve svetog križa uputili smo se u crkvu sve Ane.Crkva svete Ane je nekadašnji samostan Pavlina.U tome samostanu,posljednji poglavar je bio Vinko Horvat. Kada je ukinut Pavlinski Red.Nakon donošenja Edikta o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama cara Josipa II. - 1781. ukinuti su brojni redovi, među njima i Pavlini. Vinko Horvat je rođen u Donjem Kraljevcu i kada je formirana Župa svetog Roka u Draškovcu,tada postaje prvi župnik.

Gradski muzej Križevci je bio sljedeće naše odredište.Naš vodič g. Krunoslav Đurec nas je proveo kroz muzej,a i cijelo naše razgledavanje.

FARMA PAPAGAJA- Na farmi papagaja dočekao nas je g. Ivica Jurilj vlasnik. Mnogima je to bio prvi susret sa egzotičnim životinjama. Farma je smještena u Novom Đurđicu. Ivica nas je proveo po svome imanju i zaista smo uživali družeći se s papagajima i drugim životinjama. Mnoštvo slika ostaje nam iz ovoga lijepog susreta.

KALNIK- Autobus nas je dovezao u podnožje starog grada Kalnika.

Stari grad Veliki Kalnik je kompleks utvrda nastalih od 12. stoljeća na dalje na gori Kalniku u blizini sela Kalnika.

Prostor je naseljen od prapovijesnih i rimskih vremena. Utvrda se prvi put spominje 1243., kada kralj Bela IV. naglašava njegovu važnost u borbi protiv Tatara. Prema legendi, kralj se sklonio na Kalniku s pratnjom bježeći pred Tatarima. Lokalno stanovništvo hranilo ih je šljivama pa su dobili naziv šljivari; Tatari su odustali, a kralj im je dodijelio plemićke naslove. Pod Kalnikom su Tatari doživjeli prvi poraz, tako Ivan Kukuljević Sakcinski piše: "Kod Kalnika primili su Tatari prvi neugodni pozdrav od Hrvata na hrvatskoj zemlji". Stara legenda o kalničkim šljivarima potaknula je Šenou da napiše djelo "Šljivari", a Milutina Mayera da napiše svoj povijesni roman "Tatari u Hrvatskoj".

KAPELA SVETOG ROKA-Imali smo sreće i ući u crkvicu svetog Roka na groblju. Tu nas je i kratko pozdravio župnik križevački vlč. Stjepan Soviček. Kratko nas je informirao o samoj kapelici svetog Roka.

GRKOKATOLIČKA KATEDRALA-Srdačno smo dočekani u Grkokatoličkoj katedrali. Časna sestra Magdalena,Bazilijanka nas je provela po katedrali,a budući smo bili jako dobro,za nagradu smo imali prilike pogledati i muzej.Srdačna zahvala časnoj sestri. Nakon toga uputili smo se doma. Ispunjeni lijepim dojmovima i saznanjima stigosmo u naše Međimurje. Zahvala svima koji su nam omogućilio ovako lijep dan.

Matija Vonić,župnik

Foto; Luka Habuš, Dobriša Habuš, Danijela Smolek-Lengelić i Matija Vonić.