ROKOVO U MEĐIMURJU 2018.g.

DRAŠKOVEC, 16. 8. 2018.


U četvrtak 16.kolovoza, na blagdan svetog Roka, mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, predvodio je svečano euharistijsko slavlje na otvorenom pored župne crkve u Draškovcu posvećene upravo ovom francuskom svecu iz 14. stoljeća.

Velikom je slavlju prethodila svečana procesija s kipom svetog Roka ulicama ovog pitoresknog međimurskog mjestašca, u kojoj su sudjelovali vjernici iz župa Donjomeđimurskog dekanata, Varaždinske biskupije, ali i šire. Ove se godine obilježava 258. obljetnica zavjeta svetom Roku iz 1760. godine. Po tom je zavjetu u Draškovcu sagrađena crkva posvećena svetom Roku, budući da je taj svetac Međimurje očuvao od pošasti stočne kuge. U tradicionalnoj se procesiji, kao i svake godine, nosila pokaznica s moćima svetog Roka, kao i svečev kip, kojeg su nosili članovi domaće udruge “Prijatelji svetog Roka”, prve u Hrvatskoj, u posebnim odorama.

S biskupom je u zajedništvu suslavilo desetak svećenika Varaždinske biskupije, a sve je prisutne najprije srdačno pozdravio domaći župnik, vlč. Matija Vonić

Poštovani naš Oče Biskupe Josipe,od srca Vas pozdravljam

 u ovoj našoj župi svetog Roka u Draškovcu. Zajedništvo

 je ta riječ koja nas okuplja oko lika svetog Roka.

Vi okupljate i ovu zajednicu u slavlju svetog Roka,našega

zaštitnika,i zbog toga smo radosni s vama. Dobro nam došli.

Moj pozdrav upućujem svim štovateljima svetog Roka i Hodočasnicima u ovo mjesto i zavjetnu crkvu svetom Roku.

Na poseban način pozdravljam sve bolesnike, utamničenike,veterinare,doktore, pekare, poljoprivrednike, invalide, kirurge, hodočasnike, ljekarnike, grobare, krivo optužene osobe, a također i uzgajivače pasa i stoke.

Pozdravljam sve naše drage svećenike koji rado dođu na slavlje ovoga sveca,a posebno voditelja Trodnevnice vlč. Josipa Drvoderića,župnika u Goričanu.

Pozdravljam i sve predstavnike vlasti,Županijske,Gradske i lokalne,koji se trude biti u službi maloga čovjeka i pomažu svekolikom pučanstvu Međimurja.

Posebno pozdravljam i zahvaljujem našim Dobrotvorima i Donatorima,da ih nabrajam bilo bi ih puno i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi ovoga slavlja.

Tema našeg „Rokova u Međimurju“ ove godine je „Sveci,priroda i životinje.“

 Priroda govori o Bogu. Ta divna Božja stvorenja odražavaju Božju ljepotu.

Posebno smo svoju pažnju usmjerili na životinje ove godine. Životinje žive na zemlju,pod zemljom,u morima i rijekama, u zraku,gotovo posvuda. Odnos čovjeka i životinja je uvijek u odnosu služenja. Životinje služe čovjeku a i čovjek služi životinjama. Mnogo toga se čovjek može naučiti od životinja. Kada životinje  ubijaju, ubijaju samo toliko da prežive. Ako obole nalaze lijeka u prirodi među biljem. Čovjek iskorištava životinje i često nije dobar gospodar nad njima te ih i truje i ubija i ne brine se o njima.

Često je i pretjerana briga o životinjama kada ih želimo pretvoriti u osobe s kojima ,kažu neki, možemo i družiti se razgovarati i komunicirati.

 Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja.

Sveti Franjo Asiški (mistik i propovjednik) 
Ne ozlijediti našu skromnu braću (životinje) naša je prva dužnost prema njima, no nije dostatno zaustaviti se na tome. Mi imamo uzvišeniju misiju - služiti im kad god to zatrebaju... Čovjek koji bi isključio bilo koje Božje biće iz okrilja samilosti i suosjećanja, isto bi se tako ponio i prema drugom čovjeku.

Životinje i poučavaju čovjeka njegovoj svrsi postojanja.

Galeb Jonathan nije zadovoljan svojim običnim životom koji diktiraju zakoni jata. On želi od života nešto više što može postići jedino marljivošću i upornošću.

On pati za savršenstvom. Svaki pojedinac današnjeg doba teži višim ciljevima.

Želi se istaknuti u sredini u kojoj živi te zavrijediti poštovanje i priznanje okoline.

 Svaka individua može se djelomično ili u cjelovitosti naći u galebu Jonathanu.

Ili pjesma GALEB I JA.

Tebe gledat, s tobom letit,
Povrh svega nimat straja,
Pa prkosit svakoj buri,
I neveri ča sve vaja, a aa- moj galebe!

Na osami, blizu mora,
Dok se sunce, zemlji smije,
Slušan tebe kako kličeš,
Lipo mi je, lipo mi je,
Moj galebe!

Tin Ujević u svojoj pjesmi „Igračka vjetrova“ kaže:

Leti ko lišće što vir ga vije,za let si dušo stvorena.

Za zemlju nije,za pokoj nije cvijet što nema korjana.

 

Čovjek je stvoren za let prema nebu i  Bogu. Nemirno je srce moje

dok se ne smiri u tebi Gospodine.

Koristi od životinja su u svakom pogledu velike i značajne za čovjeka.

O sv. Roku je zapisano kako je imao jednog psa za vjernog prijatelja kad su ga svi drugi ljudi napustili. Živeći u 14. st. kao sin gradonačelnika grada Montpelliera, sv. Rok je odlučio posvetiti se hodočasničkom životu. Svoje bogato imanje je prodao, a na put krenuo obučen u hodočasničku kostrijet, sa štapom i jednom čuturicom vode. Radeći i pomažući tako u jednoj bolnici, zadobio je veliki čir na tijelu, koža se osula crvenim i crnim mrljama, a na jednoj nozi mu se i rana otvorila. Zbog te zaraze morao je napustiti bolnicu, a izbacili su ga i iz grada. Sklonio se u obližnju šumicu, gdje mu je svakodnevno jedan psić iz obližnjeg zamka počeo donositi svježi kruh i lizao mu nježno čir na nozi. Sv. Rok ga je iz zahvalnosti znao podragati po leđima.

Sveti Rok je izabran za zaštitnika davne 1760 g. kada je narod Međimurja umirao od gladi radi stočne kuge i doveden u stanje krajnjeg siromaštva.

Zavjet za  pomoć svetom Roku učinili su ljudi,jer stoka ne može moliti i zazivati Boga. Čovjek moli pomoć svetog Roka,a zavjet u ime toga međimurskog puka daje grof Althan po svome opunomoćeniku plemenitom Juraju Osterhuberu. Sveti Rok je pomogao i zavjet je ispunjen gradnjom ove jedina zavjetne crkve u Međimurju. Hvala ti i slava sveti Rok.

Uđimo i mi otvorena srca u ovo misno slavlje. Oče Biskupe predvodite našu Hvalu i Slavu Bogu u ovom misnom slavlju……kazao je, između ostaloga, vlč. Vonić.

U svojoj je propovijedi okupljenom mnoštvu u Draškovcu biskup Mrzljak promišljao o svecima iz povijesti Crkve. Pitamo se što znači biti svet i kako se to postane svetac, kazao je u uvodu varaždinski biskup.

- Svetost je za svakoga čovjeka i svatko je pozvan biti svet. Najprije se postaje svet po krštenju, a potom po svom načinu života, svom humanizmu. Potrebno je približiti svetost svima nama i vidjeti da ti sveti ljudi koji su živjeli u neka druga vremena i danas nama imaju što poručiti. Za nas sveci nisu samo prošlost, kao što niti mi danas nismo na nekom skupu na kojem se sjećamo svetoga Roka. No, moramo se vraćati u davna vremena i vidjeti poruku svetaca za naše vrijeme. Ponekad čujemo ljude kako govore: “Nećemo se valjda vraćati u Srednji vijek?” Pri tome misle, naravno, na ono što u Srednjem vijeku nije bilo dobro. Sveti Rok je bio dionik jedne od bolesti koja je harala u tom Srednjem vijeku. Danas više nemamo takvih zaraznih bolesti, ali potrebno je vraćati se i u Srednji vijek, ali i još dalje u prošlost kako bismo prepoznali, po Isusovu učenju, bližnjega koji je potreban naše pomoći. Pozvani smo danas biti sveti - poručio je mons. Mrzljak.

U nastavku svoje homilije biskup Mrzljak je pročitao nekoliko zanimljivih rečenica iz apostolskog pisma “Radujte se i kličite” (Gaudete et exsultate) pape Franje iz ove godine, u kojem sveti otac poziva ljude na svetost. U Vatikanu je, podsjetimo, 9. travnja predstavljena nova, treća po redu apostolska pobudnica pape Franje o pozivu na svetost u suvremenom svijetu.

Nakon mise i blagoslova kruha, vjernici su iskazali štovanje svetom Roku u procesiji oko njegova kipa i oltara unutar crkve. Inače, župa Draškovec je i ove godine svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika brojnim duhovnim događanjima u sklopu manifestacije “Rokovo u Međimurju”. Za proslavu svog nebeskog zaštitnika župljani Župe sv. Roka u Draškovcu pripremali su se trodnevnom duhovnom obnovom koju je predvodio vlč. Josip Drvoderić, župnik u Goričanu. Uz to je, ponedjeljak 13. kolovoza, nakon euharistijskog slavlja predstavljena je knjiga "Međimurska narodna, katolička, običajna baština" prof. emer. Stjepana Hranjeca. Dan kasnije je prof. dr. sc. Damir Žubčić, održao predavanje na temu "Što je svetom Roku značio pas?", tijekom kojeg je, između ostaloga, govorio o pozitivnom utjecaju životinja na zdravlje ljudi.

Na sam župni blagdan misna slavlja bila su još u 7.30 sati, zatim u 9 sati misa za bolesnike uz poseban blagoslov koju je predvodio pater Lujo Jeđut, a u poslijepodnevnim satima i večernica.
 

Goran Damjanić